Fruškogorski vinogradi su nastali zahvaljujući rimskom caru Marku Aureliju Probu. Za vreme Rimskog carstva proveo je šest godina u Sremu, gde ostavlja neizbrisiv trag na Fruškoj gori, pošto je prvi zasadio lozu.
Iz južne Italije ili Grčke, u periodu između 276. i 282. godine doneo je lozu koju je zasadio negde u okolini Divosa, na jugozapadnim obroncima Fruške gore.
Mnogo kasnije, oko 1235. godine, u Srem su stigli francuski monasi iz Šampanjca, koji su zasadili vinograde što je više nego uspešno primljeno. Tokom srednjeg veka, sve do turskih osvajanja, fruškogorski vinogradi su imali, prema mnogim istorijskim izvorima, najbolje vino srednjovekovne Ugarske.
Naši vinogradi su deo veličanstvenog fruškogorskog vinogorja, koji nudi idealne klimatske uslove za rast naše vinove loze. Fruškogorska niska brda otvaraju se prema Fruškogorskoj niziji koja ih snabdeva toplim morskim vazduhom. Izgrađeno od debelih slojeva laporaca i peščara, zemljište Fruške Gore je idealno za uzgoj vinove loze, koja je ovde prvi put zasađena još u rimskoj antici.
Kao što naša tradicija nalaže, mi uzgajamo vinovu lozu na način koji smanjuje opterećenje i omogućava da grožđe sazre do maksimuma, što daje uravnoteženu aromu i bogatiji ukus.
Loze su pažljivo odabrane po sorti. Zasađene su u intervalima, kao u tipičnom fruškogorskom vinogorju. Postoje različiti klonovi koji, zajedno, nude najbolje karakteristike svake kulture. Metoda uzgoja omogućava razvoj vinove loze koje su prinuđene da se međusobno takmiče u kontrolisanim uslovima i da apsorbuju hranljive elemente i vlagu iz zemljišta.
Ova konkurentnost čini vinovu lozu dovoljno snažnom da proizvodi grožđe odgovarajućeg kvaliteta. Plod je zdrav, dovoljno jak i složen, što vino čini elegantnijim i plemenitijim. Grožđe dolazi isključivo iz naših vinograda.
